abeceda
Njemačka abeceda sastoji se od 26 osnovnih slova, tri preglasa Ä, Ö, Ü te oštrog S (ß). Osnovna slova su sređena po samoglasnicima (vokalima) (A, E, I, O, U) i suglasnicima (konzonantima) (B, C, D, F...) U njemačkom se sve imenice, Imena i nazivi zemalja pišu velikim početnim slovom, isto kao i sve riječi na početku rečenice i nakon točke. Glagoli, zamjenice i pridjevi pišu se u pravilo malo.
slova
- Aa Affe majmun
- Bb Ball lopta
- Cc Computer računalo, kompjutor
- Dd Dach krov
- Ee Elefant slon
- Ff Fahrrad bicikl
- Gg Gehirn mozak
- Hh Hafen luka
- Ii Igel jež
- Jj Jacke jakna
- Kk Kleid haljina
- Ll Leiter voditelj (m. rod), ljestve (ž. rod)
- Mm Maus miš
- Nn Nase nos
- Oo Orgel orgulje
- Pp Papier papir
- Qq Quark svježi sir, kvark (fiz.)
- Rr Radio radio
- Ss Sauna sauna
- Tt Tiger tigar
- Uu Uhr ura, sat
- Vv Vater otac
- Ww Wasser voda
- Xx Xylofon ksilofon
- Yy Yacht jahta
- Zz Zahn zub
preglasi i ß
- Ää Äpfel jabuke
- Öö Öl ulje
- Üü Überfall prepad
- ẞß Straße ulica, cesta
naputak: Ako na tastaturi nemate ä, ö, ü i ß, u tom se slučaju uvijek može primijeniti i ae, oe, ue i ss.
slovkana abeceda
Kod abecednog slovkanja svako se slovo dovodi u vezu s jednom rječju. Time se olakšava komunikacija, na primjer putem telefona, budući da se neka slova često slično čuju i ne razumije se uvijek sve kako treba. Prezime "Maier" bi se prema abecednom slovkanju izgovaralo ovako:
- M wie Martha, A wie Anton, I wie Ida, E wie Emil, R wie Richard. (= M kao Martha, A kao Anton, I kao Ida, E kao Emil, R kao Richard.)
Abecedno slovkanje službeno utvrđuje koje riječi pripadaju kojemu slovu. Postoje razlike u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
| Slova | Njemačka (DIN 5009) |
Austrija (ÖNORM A 1081) |
Švicarska |
|---|---|---|---|
| A | Anton | Anton | Anna |
| Ä | Ärger | Ärger | Äsch (Aesch) |
| B | Berta | Berta | Berta |
| C | Cäsar | Cäsar | Cäsar / Charly |
| Ch | Charlotte | - | - |
| D | Dora | Dora | Daniel |
| E | Emil | Emil | Emil |
| F | Friedrich | Friedrich | Friedrich |
| G | Gustav | Gustav | Gustav |
| H | Heinrich | Heinrich | Heinrich |
| I | Ida | Ida | Ida |
| J | Julius | Julius | Jakob |
| K | Kaufmann | Konrad | Kaiser |
| L | Ludwig | Ludwig | Leopold |
| M | Martha | Martha | Marie |
| N | Nordpol | Nordpol | Niklaus |
| O | Otto | Otto | Otto |
| Ö | Ökonom | Österreich | Örlikon (Oerlikon) |
| P | Paula | Paula | Peter |
| Q | Quelle | Quelle | Quasi |
| R | Richard | Richard | Rosa |
| S | Samuel | Siegfried | Sophie |
| Sch | Schule | Schule | - |
| ẞ | Eszett | scharfes S | - |
| T | Theodor | Theodor | Theodor |
| U | Ulrich | Ulrich | Ulrich |
| Ü | Übermut | Übel | Übermut |
| V | Viktor | Viktor | Viktor |
| W | Wilhelm | Wilhelm | Wilhelm |
| X | Xanthippe | Xaver | Xaver |
| Y | Ypsilon | Ypsilon | Yverdon |
| Z | Zacharias | Zürich | Zürich |
Kao otklon od službenog slovkanja, u Njemačkoj se učestalo koristi za slovo S ime Siegfried, a za slovo Z pojam Zeppelin. U Austriji se također učestalo koristi Christine za Ch, Johann za J, Norbert za N i Zeppelin za Z .
dvoglasi
U njemačkom se često koriste dvoglasi. Dvoglasi su dva vokala u slijedu, kao na primjer "ei", "ie", "ai", "eu", äu” i "au". Prema njima se odnosimo kao prema jednom glasu.
- ei: Eis (= led, sladoled) , Eisenbahn (= željeznica) , Eimer (= vjedro)
- ai: Mai (= svibanj) , Hai (= morski pas) , Kaiser (= car)
- ie: Liebe (= ljubav) , Dieb (= lopov) , Miete (= stanarina, najamnina) (tu se "e" ne izgovara, već "i" postaje jedno dugo "i".)
- eu: Eule (= sova) , Euter (= vime) , Europa (= Europa)
- äu: Häuser (= kuće) , Läuse (= uši (nametnici)) , Mäuse (= miševi)
- au: Haus (= kuća) , Laus (= uš) , Maus (= miš)
Dvoglasi äu i eu pri izgovoru zvuče jednako. Da bi se ustanovilo kako se ispravno pišu, pogleda se osnova riječi. Množina od riječi "Haus" (kuća) je dakle "Häuser" (kuće), a nikada "Heuser", premda jednako zvuče. Ostali primjeri:
- Maus (= miš) – Mäuse (= miševi)
- Laus (= uš) – Läuse (= uši)
- Baum (= stablo) – Bäume (= stabla)
I dvoglasi ei i ai zvuče jednako i jednako se izgovaraju ("aj"). Ali ovdje nema pravila za ispravno pisanje i mali broj riječi s ai (izgovarano kao i aj) se mora jednostavno naučiti.
Pripazite: Kod dvoglasa ai i eu ima mnogo lažnih "prijatelja", koji jednako zvuče, ali se drukčije pišu (i imaju drugo značenje):
- Saite (bei der Gitarre) (= struna, žica (na gitari)) – Seite (im Buch) (= stranica (u knjizi))
- Waise (Kind ohne Eltern) (= siroče (dijete bez roditelja)) – weise (klug sein) (= mudar (biti pametan))
- Laib (ein Laib Brot, Käse) (= hljeb (hljeb kruha, sira)) – der Leib (Körper) (= tijelo (tijela))
- Laiche (Fischeier) (= mrijest (ribarstvo)) – Leiche (toter Körper) (= leš (mrtvo tijelo))
- Main (Fluss in Deutschland) (= Main (rijeka u Njemačkoj)) – mein (mir gehörend) (= moj (meni pripadajuć))
slovo "h" i glasovi "ch" (h) i "sch" (š)
Osim dvoglasa, postoje i kombinacije slova "sch" i "ch" te bezglasni "h" koji se piše, ali ne izgovara.
h može biti izgovaran na dva načina:
-
Na početku riječi kao tvrdi [h]:
Hund (= pas) , Haare (= kosa) , Haus (= kuća) -
Kao nijemi h, najviše ispred konzonanata l, m, n. r, kao i prije/iza vokala. Tada se vokal ispred h izgovara dug.
fehlen (= nedostajati (čit. fe:len)) , nehmen (= uzeti (čit ne:men)) , Zahn (= zub (čit. ca:n)) , Lehrer (= učitelj (čit. le:rer)) , sehen (= vidjeti) , gehen (= ići) , Rehe (= srne (čit. re:e))
Pazite: Riječi koje počinju s q, sch, sp ili t nikad nema nijemi h:
Ispravan izgovor glasova -ch i -sch je važan, kako to pokazuje primjer Kirche (= crkva) i Kirsche (= trešnja) . Obje riječi izgledaju slično, ali imaju različito značenje i mogu se lako pobrkati ako se točno ne izgovaraju.
ch se izgovara na dva različita načina:
-
Nakon stražnjih samoglasnika (a, o, u, au) kao grleni glas [x]:
Ach (= Ah) , Buch (= knjiga) , Loch (= rupa) , Fach (= struka) , Dach (= krov) , doch (= ipak) -
Poslije svih drugih samoglasnika, poslije l, n, r, i nastavka -chen kao meki -ch [ç].
ich (= ja) , Milch (= mlijeko) , Kirche (= crkva) , manchmal (= ponekad) , Mädchen (= djevojka) -
Ispred a, o, u, l, r, s kao [k]:
Chaos (= kaos) , Chor (= kor) , sechs (= šest) , wachsen (= rasti) , Fuchs (= lisica)
sch se izgovara:
-
Kombinacija "sch" se izgovara uvijek kao jedan glas [ʃ] , hrv. "š"
Fisch (= riba (čit: fiš)) , Kirsche (= trešnja) , Mensch (= čovjek) , falsch (= kriv) -
Kombinacije slova "St" i "Sp" također se izgovaraju kao [ʃ] , hrv. "š".
Strafe (= kazna (čit.: štrafe)) , Stimme (= glas) , steil (= strm/strma/strmo) , spät (= kasan/kasna/kasno) , Spaß (= šala) , Sport (= sport)
Pazite: Kod riječi bisschen (= malo (čit,; bishen)) se ne ne izgovara "sch", već "ch".
udvostručavanje vokala i konzonanata
Kod nekih riječi isti se vokal piše dvostruko i time je dug pri izgovoru:
Suprotno udvostručenju vokala, udvostručeni konzonanti navode na to, da je izgovor prethodećeg vokala kratak,
slova "s, ß” i “ss”
Slovo s može biti izgovaran na različite načine. Osim normalnog s, dolazi s i kao dvostruki suglasnik ss, a osim toga postoji i slovo ß.
Meko izgovaran, zvučan s, u pravilu se uvijek piše s jednostavnim -s-:
-
Iza pojedinačnih kratkih vokala načelno stoji -ss-:
Fass (= bačva) , Pass (= putovnica, (gorski) prijevoj) , Tasse (= šalica) , fressen (= žderati, izjedati) , Kuss (= poljubac) , Fluss (= rijeka) -
Osim toga, ss se uvijek upotrebljava u modulu miss-:
Missverständnis (= nesporazum) , missachten (= ne cijeniti, podcjenjivati) -
-ß- se piše nakon nekog dugog vokala / dugog preglasa ili nakon dvoglasa:
Maß (= mjera, mjerilo) , Soße (= umak) , außen (= izvan, vani) , Straße (= ulica, cesta) , süß (= sladak) , fließen (= teći, protjecati) , heiß (= vruć)
Pazite: U Švicarskoj se ß ne upotrebljava, ondje na tome mjestu stoji uvijek ss.