Sadržaj

Stanovanje

Traženje stana

Stan se može jednostavno tražiti putem brojnih portala posvećenih nekretninama koji se nazivaju i burze stanova. Ovdje ćete pronaći izbor burza stanova koje nude mogućnosti pronalaženja stana u čitavoj Njemačkoj:

Na burzama stanova obično je navedena cijena najamnine koja se odnosi samo na iznos stanarine (takozvana „Kaltmiete“). Taj iznos sadržava samo troškove koje treba platiti kada se stan daje na korištenje. Stvarni iznos koji najmoprimac mora platiti najmodavcu je cijena stanarine i režija (takozvana „Warmmiete“). Tu su osim stanarine uključeni i troškovi režija (na njemačkom se zovu Betriebskosten, a ponekad i Nebenkosten). Cijenom stanarine i režija plaćeni su, primjerice, troškovi vode, odvoza smeća i drugi troškovi vezani uz održavanje zgrade. Ali, oprez: troškovi struje često nisu ubrojeni u režijske troškove! Stoga uvijek unaprijed treba razjasniti koji su troškovi uključeni u troškove režija.

Ugovor o najmu

Ugovor o najmu predstavlja prava i obveze najmodavca i najmoprimca utvrđene u pisanom obliku. U ugovoru o najmu navedena su imena najmodavca i najmoprimca te nabrojene sve sporedne prostorije uključene u najam (npr. garaža, ostava...) i stvari. Osim toga, mora biti naveden i iznos najamnine (neto stanarina i režijski troškovi), a u slučaju da se ugovor o najmu sklapa na određeni rok, valja navesti i rok trajanja najma.

Raskid ugovora o najmu

Ugovor o najmu mogu raskinuti i najmodavac i najmoprimac. I za jednog i za drugog vrijede zakonom propisani rokovi koji se moraju poštivati kada se otkazuje stan. Kod standardnih ugovora o najmu na neograničeno vrijeme rok otkaza od strane najmoprimca iznosi 3 mjeseca. Za najmodavca vrijede rokovi koji ovise o trajanju ugovora o najmu. Ako je ugovor o najmu sklopljen na vrijeme do 5 godina, rok otkazivanja ugovora od strane najmodavca iznosi 3 mjeseca, za 5 godina 6 mjeseci, a za ugovor na 8 godina otkazni rok iznosi 9 mjeseci.

Ovdje možete vidjeti primjer standardnog pisma za raskid ugovora o najmu: www.immobilienscout24.de

Prijava na Uredu za prijavu boravka (Einwohnermeldeamt)

Svi koji borave u Njemačkoj moraju se prijaviti na Uredu za prijavu boravka (Einwohnermeldeamt). Prijava je obavezna. U većini njemačkih pokrajina prijava je besplatna, ali katkad ipak treba platiti male pristojbe.

Dokumenti koji su potrebni za prijavu:

  • osobna iskaznica ili putovnica, ovisno o zemlji porijekla
  • prijavni obrazac Ureda za prijavu boravka (dobiva se izravno u Uredu, odnosno u lokalnim službama za poslove s građanima, tzv. Bürgerbüro). U mnogim gradovima obrazac se može pronaći i na internetu i isprintati.
  • dječje iskaznice, odnosno rodni list djece koja žive s dotičnom osobom
  • ugovor o najmu ili kupovini stana, ako postoji
  • potvrda o useljenju u stan koju izdaje najmodavac (ukoliko već nije navedena u ugovoru o najmu)
  • vjenčani list, ako postoji

Telefon & internet, mobitel

Priključci za telefon i internet često se uzimaju od istog ponuđača. U nastavku ćete pronaći neke poveznice za to:

Ako želite otkazati uslugu od svog dobavljača, u tu svrhu možete koristi dolje navedeni predložak teksta: www.kostenlose-vordrucke.de

Pazite ako želite zadržati svoj stari broj, to biste trebali naznačiti u tekstu. Isto tako, o tome valja obavijestiti i novog dobavljača!

Struja & plin

Kada prvi puta useljavate u neki stan, morate ponovo prijaviti struju. Pritom treba poštivati određene rokove. Ako dobavljača struje ne odaberete sami, automatski će vas opskrbljivati standardni osnovni dobavljač. Međutim, valja imati na umu da se cijene struje od ponuđača do ponuđača mogu znatno razlikovati. Dobavljača struje vrlo je lako promijeniti: trebate samo ugovoriti odgovarajuću tarifu, a ostatak će u pravilu dobavljač struje obaviti umjesto vas.

Pazite prilikom preseljenja morate odjaviti struju!

Usporedba dobavljača struje: www.toptarif.de

Ako u stanu u koji želite useliti postoji i opskrba plinom, trebali biste pravovremeno prijaviti plin. I ovdje među brojnim ponuđačima možete odabrati najpovoljnijeg dobavljača plina. Dobavljači plina danas omogućuju jednostavnu prijavu na svojim internetskim stranicama. Kod odjavljivanja plina morate paziti da ponuđača unaprijed obavijestite da od određenog dana više nećete trebati njegove usluge.

Pazite prilikom preseljenja morate odjaviti plin!

Usporedba cijena plina: www.toptarif.de

RTV-pristojba

RTV-pristojba od 1. 1. 2013. mora se plaćati paušalno, po domaćinstvu, neovisno o tome posjedujete li RTV-uređaje (radio, TV, računalo) ili ne. Od 2013. godine visina pristojbe iznosi 17,98 € mjesečno. Ostale informacije o tome naći ćete na: www.rundfunkbeitrag.de

Odvajanje otpada

Njemačka je zemlja s jednom od najviših stopa oporabe (recikliranja) na svijetu. Velika većina njemačkih kućanstava pedantno odvaja otpad. Budući da od regije do regije postoje razlike u odvajanju otpada, treba se raspitati u općinskoj ili gradskoj upravi. Nepoštivanje pravila za odvajanje otpada može dovesti do prijave i novčane kazne.

Stari papir ide u veliki plavi spremnik: U taj se spremnik bacaju papir, karton, novine, katalozi, knjige i časopisi.

Staklo ide u spremnik za staklo: Staklo prethodno treba razvrstati prema boji. Razlikujemo bijelo, zeleno i smeđe staklo. Čepove s boca prije odlaganja treba ukloniti – oni idu u žuti spremnik. Povratne boce ne stavljaju se u spremnik za staklo.

Ambalaža ide u žuti spremnik ili u žutu vreću: U žuti spremnik spada ambalaža od plastičnih masa (plastične boce, folije, plastika...), složenih materijala (tetrapak, pakovanja od kave, kutije od mlijeka...), od metala (konzerve, aluminijska folija...) i poklopci/čepovi na navoj s boca i staklenki.

Štetne tvari prikupljaju se odvojeno: Štetne tvari moraju se dati na prikupljanje odvojeno od ostalog otpada, budući da bi u slučaju pogrešnog načina odlaganja mogle trajno štetiti okolišu. U tu kategoriju spadaju baterije, akumulatori, štedljive svjetiljke, lijekovi, lakovi, pesticidi. Ti se materijali odlažu ili u trgovini u kojoj su kupljeni ili u reciklažnom dvorištu.

Bio-otpad u bio-spremnik: U bio-spremnik (može biti, primjerice, zeleni ili smeđi, ovisi o pokrajini) spadaju ostaci voća i povrća, kore od voća, ostaci kave i vrećice od čaja, vrtni otpad i kuhinjski ubrusi od papira.

Sve ostalo ide u spremnik za ostali otpad: Ovisno o pokrajini, obično se radi o crnom ili sivom kontejneru. Tu se prikuplja sav ostali otpad, primjerice ostaci gume, pepela i opušaka, kožni artikli, higijenski artikli, pelene...

Posao

Traženje zaposlenja

Osobe koje kao državljani neke zemlje članice Europske unije žele raditi u Njemačkoj u pravilu ne trebaju radnu dozvolu. Iznimka su prijelazne odredbe za nove države članice Europske unije Rumunjsku i Bugarsku.

Državljani trećih zemalja trebaju dozvolu boravka i suglasnost njemačke Savezne agencije za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit).

Poveznice za traženje zaposlenja u Njemačkoj:

Predlošci za dobro sastavljen životopis/molbu za posao:

Ugovor o radu

Ugovor o radu sklapaju poslodavac i posloprimac, pri čemu se posloprimac obvezuje na izvršavanje radnih zadataka, a poslodavac na isplatu plaće za taj rad. U ugovoru o radu utvrđuju se obveze poslodavca i posloprimca. Načelno se ugovor o radu može sklopiti i bez određenog formalnog oblika, ali posloprimac ima pravo da se najvažniji uvjeti rada utvrde u pisanom obliku.

I posloprimac i poslodavac imaju pravo raskinuti ugovor o radu. Raskid ugovora mora se izvršiti u pisanom obliku. Propisani otkazni rok za posloprimce iznosi 28 dana, a sâm raskid uslijedit će uvijek 15. u mjesecu ili na kraju mjeseca.

Poveznica za besplatni predložak otkaza u pisanom obliku: www.kostenlose-vordrucke.de

Europass

Europass je besplatna usluga Europske unije kojom se podupire europska mobilnost. Pomoću Europassa moguće je zabilježiti svoje kvalifikacije, vještine i kompetencije na način koji je razumljiv širom Europe. Europass alati služe kao pomoć tijekom studija, strukovnog obrazovanja te pri traženju zaposlenja. Među Europass alatima na raspolaganju su sljedeći zajednički, standardizirani dokumenti: Europass životopis, Europas jezična putovnica, Europass dodatak svjedodžbi, Europass mobilnost i Europass dopunska isprava o studiju.

Informacije o Europassu: www.europass-info.de

Vrste rada

Osim punog radnog vremena postoji čitav niz drugih oblika rada.

Nepotpuno radno vrijeme: Posloprimci koji rade na nepotpuno radno vrijeme u pravilu imaju manje radnih sati tjedno nego posloprimci koji rade puno radno vrijeme. Taj oblik rada utvrđuje se dogovorom između posloprimca i poslodavca. Majke i očevi u razdoblju porodiljnog dopusta načelno imaju pravo na nepotpuno radno vrijeme.

Skraćeno radno vrijeme: Rad u skraćenom radnom vremenu je privremeno smanjenje redovnog radnog vremena zbog znatnog smanjenja opsega poslova u poduzeću. To smanjenje može pogoditi sve posloprimce ili samo dio posloprimaca. U određenim slučajevima posloprimac koji se nađe u ovoj situaciji od osiguranja za nezaposlene može potraživati naknadu, kao nadomjestak za umanjenu plaću.

Zaposlenje malog opsega (sitni poslovi): Zaposlenje malog opsega zove se i mini-posao, mikro-posao ili posao za 400 eura. Ovdje se radi ili o poslu za malu plaću ili o kratkotrajnom zaposlenju. Od 1. siječnja 2013. godine za zaposlenje malog opsega primjenjuje se platna granica do 450 eura.

Fleksibilno radno vrijeme: Tu se ubrajaju oblici rada u kojima i doba i trajanje radnoga vremena dnevno, tjedno ili mjesečno odstupaju od normalnog radnog vremena.

Samostalni rad: Započinjanje samostalnog rada smatra se pokretanjem samostalne djelatnosti. To znači da se radi o osnivanju vlastitog poslovnog poduhvata. I njemačka država i institucije pokrajinskih vlasti podupiru pokretanje samostalne djelatnosti zajmovima i poticajima.

Pomoć u pokretanju samostalne djelatnosti:

Obitelj i djeca

Školstvo

U Njemačkoj su za školski sustav nadležne pokrajinske vlasti. Zato se neki dijelovi obrazovnog sustava razlikuju od pokrajine do pokrajine. Ipak, obrazovni sustav svugdje počiva na sličnim temeljima. Školska obveza u Njemačkoj počinje nakon vrtića, odnosno predškolskog doba, obveznom osnovnom školom (9-10 godina pune obveze pohađanja škole). Zatim slijedi obveza pohađanja stručne škole koja se ispunjava ili pohađanjem strukovne škole, sudjelovanjem u obrazovnim tečajevima strukovnih škola ili stjecanjem obrazovanja drugog stupnja I. ili II. (sekundarno obrazovanje). Obveza pohađanja stručne škole u pravilu završava nakon 12. razreda. Nakon toga slijede još i tercijarno i kvartarno obrazovanje u koje pretežno spadaju razni vidovi daljnjeg obrazovanja (poput pučkog veleučilišta).

Ustroj njemačkog školskog sustava

Primarno obrazovanje: Od 1. do 4. razreda djeca pohađaju osnovnu školu (Grundschule). Nastava se u pravilu održava prijepodne, a u većini njemačkih pokrajina djeca već u toj fazi školovanja dobivaju ocjene.

Sekundarno obrazovanje, stupanj I: Od 5. do 10. razreda učenici pohađaju različite vrste škola. Tu spadaju osnovne škole tipa Hauptschule, realne škole (Realschule), gimnazije i opće škole (Gesamtschule). Ovisno o pokrajini i vrsti škole, učenici sekundarno obrazovanje I. stupnja mogu završiti nakon 9. ili 10. razreda.

Sekundarno obrazovanje, stupanj II: Sekundarno obrazovanje II. stupnja može se završiti nakon 12., odnosno 13. razreda maturom ili svjedodžbom o završenoj stručnoj školi (nakon 12., odnosno 11. razreda). Tu spadaju i strukovne škole, poslovne škole, više stručne ili strukovne škole.

Naknadno obrazovanje („Zweiter Bildungsweg“): Tu spadaju večernje škole i tečajevi na kojima se može naknadno položiti matura ili steći svjedodžba o završenom desetogodišnjem osnovnom obrazovanju.

Ovdje ćete naći pregled svih vrsta škola: www.kmk.org

Pravo na dječji doplatak

Načelno svi roditelji imaju pravo na dječji doplatak za svoju djecu. To vrijedi i za njemačke državljane, državljane EU s prebivalištem u Njemačkoj, kao i za građane koji nisu državljani zemalja članica EU, a imaju dozvolu boravka u Njemačkoj (dozvolu tipa Niederlassungserlaubnis ili Aufenthaltserlaubnis). Dječji doplatak isplaćuje se do navršetka 18. godine života, a u nekim slučajevima i duže. Dječji doplatak u pravilu se može zatražiti samo pri nadležnoj Upravi za obiteljsku financijsku skrb (Familienkasse).

Ostale informacije možete pronaći ovdje: www.arbeitsagentur.de

Studij i stručno usavršavanje

Zahtjevi za strane studente

Osobe koje žele studirati u Njemačkoj trebaju imati dokaz da ispunjavaju uvjete za pristupanje visokom obrazovanju (tzv. Hochschulzugangsberechtigung, kratica HZB). Potrebna im je svjedodžba o završenoj školi koja je sukladna njemačkoj maturi. Potvrdu HZB treba zatražiti izravno na visokoškolskoj ustanovi. Uvjeti za primanje na studij i kvalifikacijski postupak razlikuju se od fakulteta do fakulteta, a nisu isti ni kod svih studijskih grupa. Pravo mjesto za dobivanje informacija u vezi s tim je služba za poslove sa stranim studentima / međunarodni ured (tzv. Akademisches Auslandsamt, odnosno International Office). Neke visokoškolske ustanove za strane kandidate zahtijevaju i posebni prijemni ispit ili test opće sposobnosti za studiranje. Uz dobre rezultate na testu kandidati mogu povećati svoje izglede da budu primljeni na studij: www.testas.de.


Ako škola koju ste završili nije dovoljna za studij u Njemačkoj, možete položiti ispit kojim se utvrđuje sposobnost za studiranje (tzv. Feststellungsprüfung). Možete potražiti pomoć u pripremi za studijske predmete: www.studienkollegs.de

Predznanje jezika

Jezik na kojemu se održava nastava na većini studijskih grupa u Njemačkoj je njemački. Preduvjet je predznanje njemačkog jezika na razini B2/C1. Dva najvažnija jezična ispita koje priznaju sve visokoškolske ustanove su test „Njemački kao strani jezik“ („Deutsch als Fremdsprache“, skraćeno TestDaF) i „Ispit iz njemačkog jezika za pristup studiju stranim kandidatima“ („Deutsche Sprachprüfung für den Hochschulzugang ausländischer Studienbewerber“, kratica DSH).

Pazite Ima i nekoliko iznimnih slučajeva u kojima se ne traži ispit iz jezika (npr. matura iz neke njemačke škole u inozemstvu ili novi Goethe-certifikat C2). Pravovremeno se raspitajte o zahtjevima u visokoškolskoj ustanovi koju ste odabrali!

Pomoću pripremnog testa TestDaF možete procijeniti svoje izglede za uspjeh.

Na portalu s informacijama o dokazivanju znanja jezika možete istražiti kakvi su zahtjevi u pogledu znanja jezika na visokoškolskoj ustanovi koju ste odabrali.

Troškovi studija u Njemačkoj

Troškovi studija u Njemačkoj kreću se oko europskog prosjeka. Studenti mjesečno raspolažu s otprilike 800 eura.


Za studij u Njemačkoj morate računati sa sljedećim troškovima:

  • naknada za studiranje (školarina)
  • doplatak za studij
  • ostali troškovi studija
  • troškovi zdravstvenog osiguranja
  • opći izdaci

Naknada za studiranje (školarina): Svaka njemačka pokrajina samostalno odlučuje o naknadama za studiranje. Aktualno stanje u pogledu visine naknada pronaći ćete ovdje. Na visokoškolskim ustanovama u kojima se plaća naknada za studiranje cijena je otprilike 500 eura po semestru. Studenti iz programa ERASMUS u pravilu ne plaćaju naknadu za studiranje. Nasuprot tome, neovisni diplomski studiji i međunarodni programi studija na privatnim fakultetima gotovo svugdje se plaćaju.

Semestralni doplatak: Semestralni doplatak u pravilu se naplaćuje na svim njemačkim visokoškolskim ustanovama. Time se financiraju, primjerice, administrativni troškovi, studentski domovi ili kantina. Osim toga, time se na mnogim fakultetima financira i semestralna karta za korištenje sredstava javnog prijevoza. Semestralni doplatak razlikuje se škole do škole i iznosi između 25 i 150 eura po semestru.

Ostali troškovi studija: Studenti za vrijeme studija moraju računati i s drugim troškovima. To su troškovi za nabavu knjiga, izlete ili informatičku opremu.

Troškovi zdravstvenog osiguranja: Svi koji studiraju u Njemačkoj moraju imati zdravstveno osiguranje. Do 30. godine života i 14. semestra ustanove zdravstvenog osiguranja po zakonu imaju obvezu pružiti zdravstveno osiguranje studentima po povoljnijoj tarifi. Taj doprinos iznosi otprilike 80 eura mjesečno.

Pazite Unaprijed provjerite vrijedi li Vaše zdravstveno osiguranje i u Njemačkoj. Ako da, morate donijeti potvrdu da ste oslobođeni plaćanja obveznog osiguranja u Njemačkoj. Građani Europske unije koji imaju Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja (kratica EHIC) automatski su osigurani i u Njemačkoj.

Opći izdaci: U opće izdatke osim troškova hrane i odjeće spadaju i troškovi smještaja koji prosječno čine trećinu izdataka za vrijeme studiranja. Za studente postoje razne mogućnosti smještaja, a u pravilu je najpovoljnije stanovati u studentskom domu ili dijeliti stan s više studenata (tzv. Wohngemeinschaft, kratica WG).

U studentskom domu soba za jednu osobu stoji između 120 i 200 eura, a mali apartman između 250 i 370 eura. Više informacija o stanovanju u studentskom domu naći ćete na internetskoj stranici namijenjenoj studentima u mjestu u kojem studirate: www.studentenwerke.de

Njemački studenti najradije žive u zajedničkom stanu, studentskoj stambenoj zajednici pod nazivom „Wohngemeinschaft“ (kratica WG). Svaki stanar ima svoju vlastitu sobu, a kupaonicu i kuhinju svi koriste zajednički. Troškovi sobe u takvoj stambenoj zajednici kreću se između 150 i 300 eura. Potražite stan koji ćete dijeliti s drugim studentima na internetu:

Onaj tko želi živjeti u vlastitom stanu mora pravovremeno početi tražiti stan prije početka studija. Troškovi su vrlo različiti, ovisno o veličini, standardu i lokaciji, ali valja reći da je stan ispod 250 eura (samo najamnina, bez režija) jako teško naći. Kad imate svoj stan, morate voditi računa da treba prijaviti struju, plin, telefon i internet. Najmodavac može zatražiti i dokaz o Vašim primanjima ili jamstvo. Odgovarajući stan najlakše ćete naći na internetu:

Ako ste već u Njemačkoj, a još niste našli smještaj, kao privremeno rješenje možete unajmiti sobu u nekom hostelu, domu za mlade ili nekom od studentskih hotela koje drže studentske udruge.

Studentski hoteli studentskih udruga: www.studentenwerke.de

Poveznice za hostele:

Paket ponude za strane studente: Za strance koji žele studirati u Njemačkoj neke studentske udruge nude i pakete usluga. U usluge su uključeni smještaj u sobi, zdravstveno osiguranje, prehrana, semestralni doplatak i kulturne priredbe. Neke studentske udruge dodatno nude i bicikl, računalo, posuđe ili tečajeve jezika. Taj paket usluga može trajati semestar ili dva. Raspitajte se u studentskoj udruzi visoke škole na kojoj kanite studirati.

Pazite Studenti u Njemačkoj uživaju niz pogodnosti, npr. povoljnije cijene karata za muzeje, kina ili bazene. Popust se može dobiti i na telefonske tarife, željezničke karte ili pretplate na časopise. Raspitajte se!

Mogućnosti financiranja studija

Na stranici Njemačke službe za akademsku razmjenu (Deutscher Akademischer Austauschdienst, kratica DAAD) pronaći ćete mogućnosti financiranja studija uz pomoć stipendije.

Mnogo informacija o studiranju u Njemačkoj naći ćete i na stranici „Studiranje u Njemačkoj“ (Studieren in Deutschland).

Mogućnosti stručnog usavršavanja

Cjeloživotno učenje u njemačkoj obrazovnoj politici zauzima vrlo važno mjesto. Stručno usavršavanje trebalo bi ubrzati tehničke i gospodarske promjene s jedne strane i pomoći u ovladavanju mnogostrukim društvenim promjenama s druge strane.

Na internetu ćete lako pronaći informacije o mogućnostima stručnog usavršavanja:

Njemačka sveučilišta

Popis središta visokog obrazovanja u Njemačkoj: http://studieren.de

Aachen
RWTH (Rheinisch- Westfälische Technische Hochschule)
Augsburg
Universität
Bamberg
Otto-Friedrich-Universität
Bayreuth
Universität
Berlin
Freie Universität (FUB)
Humboldt-Universität (HUB)
Technische Universität (TUB)
Bielefeld
Universität
Bochum
Ruhr-Universität
Bonn
Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität
Bonn - Alfter
Alanus Hochschule für Kunst und Gesellschaft
Braunschweig
Technische Universität
Bremen
Universität
Hochschule Bremen
Bremerhafen
Hochschule Bremerhaven
Chemnitz
Technische Universität Chemnitz
Clausthal
Technische Universität
Cottbus
Brandenburgische Technische Universität
Darmstadt
Technische Universität Dramstadt
Dortmund
Universität
Dresden
Hochschule für Technik und Wirtschaft
Technische Universität
Düsseldorf
Heinrich-Heine-Universität
Duisburg
Gerhard-Mercator-Universität - Gesamthochschule
Eichstätt
Kath. Universität Eichstätt
Erfurt
Universität Erfurt
Pädagogische Hochschule Erfurt
Erlangen-Nürnberg
Universität
Essen
Universität Gesamthochschule
Folkwang-Hochschule Essen
Esslingen
Hochschule für Sozialwesen Esslingen
Flensburg
Bildungswissenschaftliche Hochschule Flensburg
Frankfurt am Main
Johann Wolfgang Goethe Universität
Hochschule für Bankwirtschaft
Philosophisch-Theologische Hochschule Sankt Georgen Frankfurt (a.M.)
Frankfurt (Oder)
Europa-Universität Viadrina Frankfurt (Oder)
Freiberg (Sachsen)
Technische Universität Bergakademie
Freiburg im Breisgau
Universität
Gießen
Universität
Göttingen
Georg-August-Universität
Greifswald
Ernst-Moritz-Arndt-Universität
Hagen
FernUniversität
Halle
Martin-Luther-Universität Halle-Wittenberg
Hamburg
Technische Universität Hamburg-Harburg (TUHH)
Universität
Universität der Bundeswehr
Hannover
Universität
Medizinische Hochschule
Tierärztliche Hochschule
Heidelberg
Universität
Hildesheim
Universität
Hohenheim
Universität
Ilmenau
Technische Universität
Jena
Universität
Kaiserslautern
Universität
Karlsruhe
Universität
Staatliche Hochschule für Gestaltung Karlsruhe
Kassel
Universität
Kiel
Universität
Koblenz
Universität
Wissenschaftliche Hochschule für Unternehmensführung
Konstanz
Universität
Köln
Universität
Leipzig
Universität
Leipzig Hochschule für Grafik und Buchkunst
Hochschule für Technik, Wirtschaft und Kultur
Lübeck
Medizinische Universität
Ludwigsburg
Pädagogische Hochschule
Lüneburg
Universität
Magdeburg
Otto-von-Guericke-Universität
Mainz
Johannes Gutenberg-Universität
Mannheim
Universität
Marburg
Philipps-Universität
München
Ludwig-Maximilians-Universität
Technische Universität
Universität der Bundeswehr
Hochschule für Philosophie München
Münster
Westfälische Wilhelms-Universität
Nürnberg-Erlangen
Universität
Oestrich-Winkel
European Business School Schloß Reichartshausen (ebs)
Oldenburg
Carl von Ossietzky Universität
Osnabrück
Universität
Paderborn
Universität-Gesamthochschule
Passau
Universität
Potsdam
Universität
Regensburg
Universität
Rostock
Universität
Saarbrücken
Hochschule für Technik und Wirtschaft des Saarlandes
Universität des Saarlandes
Siegen
Universität Siegen
Speyer
Hochschule für Verwaltungswissenschaften
Stuttgart
Universität Stuttgart
Stuttgart-Hohenheim
Universität Hohenheim
Trier
Universität
Tübingen
Eberhard-Karls-Universität
Ulm
Universität
Vechta
Universität Vechta
Weimar
Bauhaus - Universität Weimar
Weingarten
Pädagogische Hochschule
Witten-Herdecke
Privat-Universität Witten-Herdecke
Wuppertal
Bergische Universität
Würzburg
Bayerische Julius-Maximilians-Universität

Novac i porezi

Porez na dohodak

Svi porezni obveznici moraju predati prijavu za obračun poreza na dohodak. Prijava služi za utvrđivanje poreza na dohodak. Ako je u prethodnoj godini bilo uplaćeno više poreza nego što proizlazi iz porezne prijave, razlika će biti vraćena. U većini slučajeva prijavu za obračun poreza na dohodak treba predati do 31. svibnja sljedeće godine.

Poreznu prijavu možete popuniti i predati i preko interneta, primjerice, ovdje: www.elster.de

Otvaranje bankovnog računa

Svaka punoljetna osoba koja može dokazati svoj identitet u pravilu može otvoriti bankovni račun. Međutim, banke često postavljaju i dodatne uvjete, primjerice, da je dotična osoba u radnom odnosu. Maloljetne osobe mogu otvoriti bankovni račun uz suglasnost staratelja. Ako se ne može izvršiti otvaranje regularnog bankovnog računa, dotična osoba može otvoriti obični štedni račun (u Njemačkoj se zove Guthabenkonto ili Jedermann-Konto). Informacije o tome mogu se dobiti u štedionicama, bankama ili službama za potrošače.

Prilikom otvaranja računa klijenti mogu birati između banke s uobičajenim sustavom poslovnica i direktne banke. Direktne banke često imaju povoljnije uvjete, ali se žiro-račun u pravilu vodi samo kao online-račun. Nasuprot tome, u slučaju bankovne poslovnice klijent ima osobni kontakt s bankovnim referentom, kao i druge pogodnosti koje su uključene u cijenu.

Schufa

Schufa je najpoznatija ustanova za osiguravanje povrata zajmova (ili vođenje podataka o zajmovima) u Njemačkoj. Ona s jedne strane štiti ugovorne partnere od neplaćanja zajma, a s druge strane doprinosi zaštiti potrošača od prezaduživanja. Schufa raspolaže podacima o 75% ljudi u Njemačkoj.

Svatko tko u Njemačkoj digne kredit – a tu se ubrajaju i bankovni zajam i kupovina na rate – registriran je u bazi podataka neke od ustanova koje se bave vođenjem podataka o zajmovima. Iz podataka dotične osobe (koji se sastoje od imena, adrese, prijašnje adrese, zanimanja, poslodavca, prihoda, dugova i drugih parametara) Schufa izračunava specifičnu vrijednost (tzv. „Scorewert“) koja iskazuje kreditnu sposobnost te osobe. Svi koji žele znati koji su im osobni podaci pohranjeni u bazi podataka, može zatražiti tu informaciju izravno od Schufe.

Zdravstveno osiguranje

U Njemačkoj se može birati između obveznog i privatnog zdravstvenog osiguranja. I jedan i drugi način osiguranja imaju svoje prednosti: kod privatnog osiguranja u cijenu su često uključene bolje usluge (npr. lijekovi bez recepta ili tretmani kod liječnika alternativne medicine), a kod obveznog zdravstvenog osiguranja se visina doprinosa utvrđuje u skladu s primanjima. Dakle, onaj tko manje zarađuje, manje i plaća. Pritom dob osiguranika nije važna. S druge strane, kod privatnih zdravstvenih osiguranja doprinosi se s vremenom mogu znatno povećati.

Pazite Prijelaz s privatnog natrag na obvezno zdravstveno osiguranje moguć je samo za osiguranike čiji su prihodi ispod granice propisane za obvezno osiguranje. Zato je odabir privatnog zdravstvenog osiguranja obično odluka za cijeli život.

Informacije za izbjeglice

Osnovne informacije

Savjetovanje / Informacijski centri

Zaposlenje

Stanovanje

Obrazovanje

Razne korisne informacije

Natrag na početak