Traženje stana

Stan se može tražiti putem brojnih portala koji se bave nekretninama. Ovdje ćete pronaći odabrane internetske stranice koje nude mogućnosti za traženje stana u cijeloj Austriji:

• www.immobilien.net
• www.flohmarkt.at/mietwohnung
• www.immowelt.at
• www.wohnnet.at
• www.immobilienscout24.at

Na burzama za traženje stanova iznos najamnine obično je naveden kao „neto najamnina“ („Nettomiete“). Neto najamnina sadržava samo troškove koje treba platiti kada se stan daje na korištenje. Stvarni iznos koji najmoprimac mora platiti najmodavcu je „bruto najamnina“. U iznosu bruto najamnine osim neto najamnine sadržani su i troškovi režija (na njemačkom jeziku se zovu Betriebskosten, a ponekad i Nebenkosten). Bruto najamninom plaćeni su, primjerice, troškovi vode, odvoza smeća i drugi troškovi vezani uz održavanje zgrade. Ali, oprez: troškovi struje često nisu ubrojeni u režijske troškove! Stoga uvijek unaprijed treba razjasniti koji su troškovi uključeni u bruto najamninu.

Pazite troškovi struje često nisu ubrojeni u režijske troškove! Stoga uvijek unaprijed treba razjasniti koji su troškovi uključeni u bruto najamninu.

Ugovor o najmu

Ugovor o najmu predstavlja prava i obveze najmodavca i najmoprimca utvrđene u pisanom ili usmenom obliku. U ugovoru o najmu navedena su imena najmodavca i najmoprimca te nabrojene sve sporedne prostorije uključene u najam (npr. garaža, ostava...) i stvari. Osim toga, mora biti naveden i iznos najamnine (neto najamnina i režijski troškovi), a u slučaju da se ugovor o najmu sklapa na određeni rok, valja navesti i rok trajanja najma. Budući da kod ugovora o najmu na određeni rok postoji samo mali broj slučajeva u kojima postoji zakonska mogućnost otkazivanja ugovora, preporučljivo je u ugovoru o najmu navesti i klauzulu kojom se utvrđuju uvjeti otkazivanja.

Raskid ugovora o najmu

Ugovor o najmu mogu raskinuti i najmodavac i najmoprimac. I za jednog i za drugog vrijede zakonom propisani rokovi koji se moraju poštivati kada se otkazuje stan. Kod standardnih ugovora o najmu na neograničeno vrijeme zakonski otkazni rok iznosi mjesec dana. Ako je ugovor o najmu sklopljen na ograničeno vrijeme, mora se poštivati krajnji rok koji je naveden u ugovoru.

Ovdje ćete naći predložak dopisa za raskid ugovora o najmu: www.arbeiterkammer.com

Prijava pri nadležnoj službi

Svi koji se nastane u Austriji obavezno se moraju prijaviti pri nadležnoj službi. Moguće je prijaviti se osobno ili putem pošte. Maloljetnike mora prijaviti staratelj. Za prijavu je potreban prijavni obrazac. Obrazac se može skinuti s interneta, uzeti izravno u prostorijama nadležne prijavne službe ili kupiti na kioscima.

Prijavnice koje se mogu preuzeti s interneta: www.help.gv.at

Telefon & internet, mobitel

Priključci za telefon i internet često se uzimaju od istog ponuđača. U nastavku ćete pronaći neke poveznice za to:

• http://geizhals.at
• www.handy-tarifvergleich.net
• www.wieistmeineip.at

Struja, plin & grijanje iz toplane

Za prijavljivanje struje, plina i grijanja iz toplane morate se pravovremeno prijaviti opskrbljivaču dotičnim energentom. Otkad je energetsko tržište u Austriji liberalizirano, svatko može odabrati dobavljača struje i plina koji mu odgovara.

Ovdje ćete pronaći informacije s usporedbom ponuđača struje: www.durchblicker.at

A ovdje su usporedbe cijena plina:

• durchblicker.at
• www.e-control.at

RTV-pristojba

RTV-pristojbu treba plaćati za sve RTV-uređaje (radio, TV, računalo). Visina pristojbe razlikuje se od pokrajine do pokrajine i iznosi otprilike između 20 i 25 eura mjesečno.

www.gis.at

Odvajanje otpada

Austrija je zemlja s jednom od najviših stopa oporabe (recikliranja) na svijetu. Velika većina austrijskih kućanstava pedantno odvaja otpad. Budući da od regije do regije postoje razlike u odvajanju otpada, treba se raspitati u općinskoj ili gradskoj upravi. Nepoštivanje pravila za odvajanje otpada može dovesti do prijave i novčane kazne.

Stari papir: U taj se spremnik bacaju papir, karton, novine, katalozi, knjige i časopisi.

Staklo: Staklo treba razvrstati prema boji. Razlikujemo bijelo, zeleno i smeđe staklo. Čepove s boca prije odlaganja treba ukloniti – oni idu u žuti spremnik. Povratne boce ne stavljaju se u spremnik za staklo.

Ambalaža od plastičnih masa: U ovaj spremnik spada ambalaža od plastičnih masa (plastične boce, folije, plastika...), složeni materijali (tetrapak, pakovanja od kave, kutije od mlijeka...), i poklopci/čepovi na navoj s boca i staklenki.

Metalna ambalaža: Tu spada ambalaža od metala (npr. aluminijske folije, limenke od napitaka...) i manji komadi starog metala (žice, posuđe, čavli i vijci). Veći komadi metala (štednjaci, peći, kade) odlažu se u reciklažnom dvorištu, prikupljalištu starih materijala ili mjestu za krupni otpad.

Štetne se tvari prikupljaju odvojeno: Štetne tvari treba odlagati posebno jer u slučaju odlaganja na pogrešno mjesto mogu trajno štetiti okolišu. U tu kategoriju spadaju baterije, akumulatori, štedljive svjetiljke, lijekovi, lakovi, pesticidi. Ti se materijali odlažu u trgovinama u kojima su kupljeni ili na mjestu namijenjenom prikupljanju problematičnog otpada u dotičnoj jedinici lokalne samouprave.

Bio-otpad ide u bio-spremnik: U bio-spremnik (ovisno o pokrajini može biti npr. smeđe ili zelene boje) spadaju ostaci voća i povrća, kore od voća, ostaci kave i vrećice od čaja, vrtni otpad i kuhinjski ubrusi od papira.

Sve ostalo spada u spremnik za ostali otpad: Taj spremnik može biti crne ili sive boje, ovisno o pokrajini. Tu se skuplja sav ostali otpad, primjerice, ostaci gume, pepela i opušaka cigareta, kožni artikli, higijenski artikli, pelene...

Ovdje ćete naći ostale informacije o pravilnom odvajanju otpada:

• www.richtigsammeln.at
• www.muelltonne.at

Traženje zaposlenja

Osobe koje kao državljani neke zemlje članice Europske unije žele raditi u Austriji u pravilu ne trebaju radnu dozvolu. Iznimka su prijelazne odredbe za nove države članice Europske unije Rumunjsku i Bugarsku.

Državljani trećih zemalja trebaju dozvolu boravka tipa „Trajni boravak – EZ“ („Daueraufenthalt – EG“), „Crveno-bijelo-crvenu kartu plus“ („Rot-Weiß-Rot-Karte plus“) ili neku drugu vrstu dozvole boravka. Ako imaju neku od navedenih vrsta dozvole boravka u pravilu mogu odmah potražiti neko zaposlenje koje ne spada u kategoriju samostalne djelatnosti. Osobe koje nemaju niti jednu od navedenih vrsta dozvole boravka za zapošljavanje u kategoriji nesamostalne djelatnosti u Austriji trebaju dozvolu u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca (Ausländerbeschäftigungsgesetz).

• Usluge vezane uz tržište rada: www.ams.at
• Priznavanje stečenog zvanja u Austriji: www.berufsanerkennung.at
• Crveno-bijelo-crvena karta: www.migration.gv.at

Poveznice za traženje zaposlenja u Austriji:

• www.karriere.at
• www.jobkralle.at
• www.jobisjob.at
• www.simplyhired.at
• www.jobabc.at

Predlošci dobro napisanog životopisa/molbe za posao:

• www1.arbeiterkammer.at
• http://bewerbung.careesma.at
• http://karriere-journal.monster.at

Ugovor o radu

Ugovor o radu sklapaju poslodavac i posloprimac, pri čemu se posloprimac obvezuje na izvršavanje radnih zadataka, a poslodavac na isplatu plaće za taj rad. U ugovoru o radu utvrđuju se obveze poslodavca i posloprimca. Načelno se ugovor o radu može sklopiti i bez određenog formalnog oblika, ali u tom slučaju poslodavac posloprimcu mora izdati potvrdu o zaposlenju (tzv. Dienstzettel). Potvrda o zaposlenju sadržava pregled dogovorenih odredbi u natuknicama te najvažnija prava i obveze.

I posloprimac i poslodavac imaju pravo raskinuti ugovor o radu. Raskid ugovora može se izvršiti i usmeno i pismeno, ali u svrhu dokazivanja preporučljivo je koristiti pisani oblik. Ako u ugovoru o radu nije dogovoreno drugačije, kod ugovora o radu na neodređeno vrijeme propisani otkazni rok za zaposlenike iznosi mjesec dana. Otkazni rokovi u slučaju da ugovor raskida poslodavac ovise o duljini radnog odnosa i iznose od 6 tjedana do 5 mjeseci. Kod ugovora o radu na određeno vrijeme mora se poštivati trajanje ugovora, ako je ono utvrđeno ugovorom, ali i u tom slučaju je moguće odrediti otkazne rokove.

Poveznice za besplatne predloške otkaza:

• www.wissenswertes.at
• www.kuendigung-vorlagen.de

Vrste rada

Normalno radno vrijeme: Prema zakonu, normalnim radnim vremenom smatra se 8 sati. Međutim, u mnogim je kolektivnim ugovorima predviđeno skraćeno normalno radno vrijeme.

Pazite Konkretan raspored svoga radnog vremena ugovorite u pisanom obliku!

Nepotpuno radno vrijeme: Posloprimci koji rade na nepotpuno radno vrijeme u pravilu imaju kraće tjedno radno vrijeme od posloprimaca koji rade na puno radno vrijeme. Taj oblik rada određuje se ugovorom između posloprimca i poslodavca.

Zaposlenje malog opsega (sitni poslovi): Osobe koje rade sitne poslove također su zaposlenici na nepotpuno radno vrijeme. Imaju samo osiguranje za slučaj nezgode, ali nemaju ni zdravstveno ni mirovinsko osiguranje. Ipak, imaju pravo na godišnji odmor, nastavak isplate plaće u slučaju bolesti, posebne naknade, otpremninu itd.

Skraćeno radno vrijeme: Rad u skraćenom radnom vremenu je privremeno smanjenje redovnog radnog vremena zbog znatnog smanjenja opsega poslova u poduzeću. To smanjenje može pogoditi sve posloprimce ili samo dio posloprimaca.

Nepotpuno radno vrijeme za roditelje i starije zaposlenike: Roditelji koji imaju djecu ispod 7 godina i ispunjavaju još neke druge preduvjete imaju pravo na nepotpuno radno vrijeme. Isto tako, i stariji zaposlenici u okviru nepotpunog radnog vremena imaju mogućnost skratiti svoje radno vrijeme.

Samostalna djelatnost: Započinjanje samostalne djelatnosti znači pokretanje vlastitog poslovnog poduhvata. Ministarstvo rada, socijalnih pitanja i zaštite potrošača podupire pokretanje samostalne djelatnosti mikrokreditima. Pomoć pri osnivanju poduzeća:

• http://portal.wko.at
• www.gruenderservice.at
• www.dermikrokredit.at

Europass

Europass je besplatna usluga Europske unije kojom se podupire europska mobilnost. Pomoću Europassa moguće je zabilježiti svoje kvalifikacije, vještine i kompetencije na način koji je razumljiv širom Europe. Europass alati služe kao pomoć tijekom studija, strukovnog obrazovanja te pri traženju zaposlenja. Na raspolaganju su ti novi Europass portal (sa životopisom), Europass prilog svjedodžbi, Europass mobilnost i Europass dopunska isprava o studiju.

Informacije o Europassu: www.europass.at

Školstvo

Obveza pohađanja škole odnosi se na svu djecu koja trajno borave u Austriji. Počinje u godini u kojoj dijete prije 1. rujna napuni 6 godina. U Austriji obveza pohađanja škole traje 9 godina.

Godina obaveznog pohađanja vrtića: Sva djeca koja prije 1. rujna napune 5 godina obvezno moraju pohađati vrtić: www.wien.gv.at

Dječji doplatak

Pravo na dječji doplatak imaju austrijski državljani i državljani EU, kao i državljani trećih zemalja s prebivalištem u Austriji koji s djetetom žive u istom domaćinstvu. Pravo se odnosi na svu djecu koja još nisu navršila 18. godinu. Zahtjev za obiteljsku novčanu potporu podnosi se pri financijskoj upravi u mjestu prebivališta. Svaki primatelj obiteljske novčane potpore ima pravo na isplatu novčane olakšice za dijete.

Ustroj austrijskog školskog sustava:

Elementarni stupanj: Na ovom stupnju postoje sljedeće mogućnosti institucionalizirane skrbi o djeci: jaslice, dječji vrtić, dnevni boravak i boravak u grupi.

Primarni stupanj: Početkom primarnog stupnja u Austriji počinje školska obveza. Na primarnom stupnju dijete pohađa pučku školu (osnovnu školu). Primarni stupanj traje četiri godine.

Sekundarni stupanj I: Po završetku primarnog stupnja počinje sekundarni stupanj I. I taj dio školovanja traje 4 godine u kojima se učenicima nude sljedeće mogućnosti: osnovna škola- viši stupanj (Volkschul-Oberstufe), osnovna škola (Hauptschule), novi tip srednje škole (Neue Mittelschule) ili niži stupanj opće više škole (Allgemeinbildende höhere Schule).

Sekundarni stupanj II: Nastavlja se na sekundarni stupanj I. Učenici imaju sljedeće mogućnosti: politehničke škole, strukovne škole i zanatske škole, stručne srednje škole, škole za zanimanja u zdravstvu, stručne više škole, viši stupanj opće više škole, kao i godinu pripreme za struku i integrativno strukovno obrazovanje.

Nastavno na sekundarni stupanj II učenici dobivaju mogućnost daljnjeg školovanja u nefakultetskom tercijarnom obrazovnom segmentu. Tu za učenike postoje mogućnosti pohađanja majstorske škole, poslovne škole ili akademije za zanimanja u zdravstvu.

Austrijski obrazovni sustav - pregled: www.bmukk.gv.at

Zahtjevi za strane studente

Za strane studente načelno vrijede isti uvjeti primanja na studij kao i za domaće studente. Za konkretne informacije nadležni su stručni odjeli dotičnih visokoškolskih ustanova. Uvjeti za primanje na studij sa statusom redovnog studenta:

• Maturalna svjedodžba, istovjetna austrijskoj maturi ili svjedodžba o završenom studiju na nekoj od priznatih postsekundarnih obrazovnih ustanova. Istovjetnost svjedodžbe proizlazi iz međudržavnog sporazuma, nostrifikacije ili odluke rektora.
• Predočena svjedodžba kandidatu daje pravo na izravni pristup željenom studiju u zemlji u kojoj je stečena. Načelno ne vrijedi za kandidate iz država EU ili Europskog gospodarskog prostora.
• Dostatno poznavanje njemačkog jezika

Predznanje jezika

Jezik na kojem se održava nastava u većini studijskih grupa u Austriji je njemački. Preduvjet je poznavanje njemačkog jezika na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike. Dovoljno poznavanje njemačkoga jezika može se dokazati polaganjem nekog od sljedećih ispita:

• Austrijska diploma iz jezika (Österreichisches Sprachdiplom) – B2
• Goethe Institut – Goethe certifikat B2
• Test „Njemački kao strani jezik“ (Deutsch als Fremdsprache, kratica Test DaF) – barem razina 4
• Neki drugi priznati testovi

Ako nemate takav dokaz o znanju jezika, možete pristupiti polaganju ispita kojim se utvrđuje znanje jezika u nekom od dotičnih ispitnih centara.

Pomoću pripremnog testa za TestDaF možete procijeniti svoje izglede.

Troškovi studija u Austriji

Troškovi studija u Austriji kreću se oko europskog prosjeka. Studenti mjesečno raspolažu s otprilike 800 eura. Za studij u Austriji morate računati sa sljedećim troškovima:

• Doprinos za studiranje
• Ostali troškovi studija
• Troškovi zdravstvenog osiguranja
• Opći izdaci

Doprinos za studiranje: Doprinos za studiranje u Austriji moraju plaćati oni studenti koji su ili prekoračili razdoblje za koje se ne plaća doprinos (najmanje moguće trajanje studija + 2 semestra tolerancije) ili zbog svoga državljanstva podliježu obvezi plaćanja doprinosa. Studenti iz zemalja Europske unije i Europskog gospodarskog prostora oslobođeni su obveze plaćanja doprinosa za studiranje.

Ostali troškovi studija: Za vrijeme studija studenti moraju računati i s drugim troškovima studija. To se odnosi na troškove nabave knjiga, izlete ili informatičke opreme.

Zdravstveno osiguranje: Student u Austriji može biti osiguran ili preko roditelja ili sklopiti studentsko zdravstveno osiguranje. Sklapanje zdravstvenog osiguranja je preduvjet za produljenje dozvole boravka u Austriji. Ako preduvjeti za studentsko zdravstveno osiguranje nisu ispunjeni, studenti mogu – doduše, po nešto skupljoj tarifi – sklopiti osobno socijalno osiguranje (tzv. Selbstversicherung).

Pazite Provjerite unaprijed vrijedi li Vaše zdravstveno osiguranje i u Austriji. Građani Europske unije koji imaju Europsku kartu zdravstvenog osiguranja (EHIC) automatski su osigurani i u Austriji.

Opći izdaci: U opće izdatke osim troškova za hranu i odjeću spadaju i troškovi smještaja koji prosječno čine trećinu izdataka za vrijeme studiranja. Za studente postoje razne mogućnosti smještaja, a u pravilu je najjeftinije stanovati u studentskom domu ili zajedničkom studentskom stanu (tzv. Wohngemeinschaft, kratica WG).

Studentski domovi najjednostavnija su mogućnost za upoznavanje novih ljudi i učenje jezika. Cijene se kreću između 200 i 400 eura. Ovdje je popis svih studentskih domova u Austriji:

• www.studium.at
• www.studentenheime.eu

Među austrijskim je studentima stanovanje u zajedničkom studentskom stanu (tzv. Wohngemeinschaft, kratica WG) vrlo omiljeno. Svaki stanar ima svoju sobu, a kupaonicu i kuhinju svi koriste zajednički. Troškovi sobe u zajedničkom studentskom stanu kreću se između 150 i 300 eura.

Potražite zajednički studentski stan na internetu:

• www.wgzimmer.at
• www.easywg.at
• www.wg-klick.at
• www.olx.at

Oni koji žele živjeti u vlastitom stanu moraju potražiti stan na vrijeme, prije početka studija. Troškovi su vrlo različiti, ovisno o veličini, standardu i lokaciji. Kada imate svoj stan, morate voditi računa o tome da treba prijaviti struju, plin, telefon i internet. Najmodavac može tražiti kauciju ili sigurnosni polog.

Odgovarajući stan najlakše ćete naći na internetu:

• www.wohnenboerse.at
• www.studenteninserate.at
• www.immobilien.net
• www.jobwohnen.at
• www.flohmarkt.at/mietwohnung
• www.immowelt.at
• www.wohnnet.at
• www.immobilienscout24.at

Mogućnosti financiranja studija

U austrijskoj bazi podataka za traženje stipendije možete pronaći mogućnosti za financiranje svoga studija pomoću stipendije: www.grants.at/

Mnogo informacija o studiranju u Austriji možete naći i na stranici Međunarodnog sveučilišnog centra - Centre International Universitaire (CIU).

Mogućnosti stručnog usavršavanja

Cjeloživotno učenje u austrijskoj obrazovnoj politici zauzima vrlo važno mjesto. Stručno usavršavanje trebalo bi ubrzati tehničke i gospodarske promjene s jedne strane i pomoći u ovladavanju mnogostrukim društvenim promjenama s druge strane.

Na internetu ćete lako pronaći informacije o mogućnostima stručnog usavršavanja:

• www.bmwfj.gv.at
• www.ams.at/buw.html
• www.bic.at
• www.bib-atlas.at
• www.bfi.at

Sveučilišta u Austriji

Wien

Universität Wien
Medizinische Universität Wien
Technische Universität Wien
Universität für Bodenkultur Wien
Wirtschaftsuniversität Wien
Veterinärmedizinische Universität Wien
Akademie der bildenden Künste
Universität für angewandte Kunst in Wien
Universität für Musik und darstellende Kunst in Wien

Graz

Medizinische Universität Graz
Technische Universität Graz
Universität Graz (Karl-Franzens-Universität Graz)
Universität für Musik und Darstellende Kunst Graz

Krems

Universität für Weiterbildung Krems (Donau-Universität Krems)

Leoben

Montanuniversität Leoben

Linz

Universität Linz (Johannes Kepler Universität Linz)
Kunst Universität Linz

Salzburg

Universität Salzburg (Paris-Lodron-Universität Salzburg)
Universität für Musik und darstellende Kunst (Mozarteum Salzburg)

Innsbruck

Universität Innsbruck (Leopold-Franzens-Universität Innsbruck)
Medizinische Universität Innsbruck

Klagenfurt

Alpen-Adria-Universität Klagenfurt

Privatuniversitäten Österreichs: www.akkreditierungsrat.at

Fachhochschulen in Österreich: www.fachhochschulen.at

Porez na dohodak

Svi porezni obveznici moraju predati prijavu za obračun poreza na dohodak. Prijava služi za utvrđivanje poreza na dohodak. Ako je u prethodnoj godini bilo uplaćeno više poreza nego što proizlazi iz porezne prijave, razlika će biti vraćena. U većini slučajeva prijavu za obračun poreza na dohodak treba predati do 30. travnja sljedeće godine. Prijava se vrši na obrascu E1, a kao pomoć u popunjavanju služi obrazac E2.

Poreznu prijavu možete predati preko internetske stranice austrijskog Ministarstva financija: www.bmf.gv.at

Otvaranje bankovnog računa

U Austriji je otvaranje bankovnog računa i za strance relativno jednostavno. Treba imati putovnicu, a u određenim bankama i rješenje o prijavi prebivališta (tzv. Meldezettel). Nakon otvaranja žiro-računa vlasniku računa dodjeljuje se bankovni referent koji je klijentima u svako doba na raspolaganju za pitanja i savjete. U Austriji se bankovni poslovi mogu obavljati jednostavno i putem telefona, telefaksa ili interneta.

KSV

Udruga za kreditnu zaštitu Kreditschutzverband (kratica KSV) još je od 1870. godine najveća udruga za zaštitu vjerovnika u Austriji. Svi koji u Austriji podižu kredit – a tu spada i bankovni zajam i kupovina na rate – bit će registrirani u bazi podataka neke od udruga za kreditnu zaštitu. Kreditna sposobnost neke osobe utvrđuje se na temelju njene discipline u plaćanju. Za podizanje zajma u banci između ostaloga su potrebne i informacije KSV-a. Svi koji žele znati koji su njihovi podaci pohranjeni u bazi podataka mogu zatražiti te informacije izravno u KSV-u.